23.05.2016.


Turska: Predsjednik Vujanović na Svjetskom humanitarnom samitu
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na poziv Generalnog sekretatra UN Ban Ki Muna i predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana učestvuje na Svjetskom humanitarnom samitu koji se održava u Istanbulu 23. i 24. maja.
Samit koji organzuju Ujedinjene Nacije pod visokim pokroviteljstvom Republike Turske, okupio je oko 90 članica UN od kojih mnoge predstavljaju predsjendici država i Vlada.

Prenosimo govor Predsjednika Vujanovića sa sesije Predsjednika država i Vlada

Vaše ekselencije,
Dame i gospodo

Crna Gora snažno podržava važnu inicijativu generalnog sekretara UN o organizovanju prvog Humanitarnog samita u istoriji UN. Samit se održava u vremenu kada se čovječanstvo suočava sa najvećom humanitarnim krizom od kraja II svjetskog rata. Tragična je istina da je na kraju 2014. godine 60 miliona ljudi širom svijeta zbog sukoba bilo prisiljeno da napusti svoje domove unutar svojih država i van njih. To čini nužnim inteziviranje zajedničkih napora i unapređenja saradnja kako bi se efikasnije rješavali konflikti i smanjila patnja civila.

Naravno, da su ljudske žrtve u ratovima najveća nesreća ukupnog čovječanstva. Ljudi moraju živjeti bez nasilja, progona i straha da bi imali dostojanstven život i ostvarivali elementarna ljudska prava. To mora biti naša zajednička odgovornost.

Ozbiljno zabrinjavaju i činjenice da je broj ratova poslednjih godina u porastu, te da je globalna ekonomska i finansijska cijena ratova i nasilja u 2014. godini dostigla zapanjujuću cifru od preko 14 triliona USD, što čini oko 14% svjetske ekonomije.

Suočavanje sa uzrocima konflikata i nepokolebljiva posvećenost nalaženju političkih solucija za okončanje nasilja nemaju alternativu. Tome moraju biti posvećeni svi dajući svoj maksimalni doprinos.

U odsustvu političkih solucija, moramo obezbijediti da se principi međunarodnog prava poštuju kako bi se izbjegla ljudska patnja. Zločini ne smiju ostati bez kazne a počinioci moraju snositi odgovornost . Međunarodno humanitarno pravo uspostavlja pravila i odgovornisti u ratu, sa ulogaom Međunarodnog krivičnog suda koja je presudna.

Međunarodna zajednica i UN su preopterećeni upravljanjem i rješavanjem brojnih kriznih žarišta širom svijeta, pa je prevencija od posebog značaja. Zato je krajnje vrijeme da se sa retorike pređe na akciju, i da prevencija dobije pažnju i podršku koju zaslužuje. Mala investicija za prevenciju, kao na primjer za jačanje kapaciteta UN za medijaciju, može da ima višestruke benefite u ublažavanju enormnih posljedica i cijena ratnih sukoba.

Eskalirajuće humanitarne potrebe prati rastući jaz u obezbjeđivanju neophodnog nivoa sredstava za 120 miliona ljudi u svijetu koji zbog prirodnih nepogoda, konflikata, siromaštva i nerazvijenosti svakodnevno trebaju humanitarnu pomoć. Samo u posljednjih deset godina, apeli za finansijsku pomoć su šestostruko povećani. U 2015. godini do sada najveći apel, iznosio je oko 20 milijardi USD, od čega je obezbijeđeno oko polovina sredstava. Poređenja radi, 2004. godine, apel bio 3,4 milijarde. Rekordne potrebe prate rekordne kontribucije, ali isto tako i rekordni jaz između onoga što se traži i dobija od donatora. Kada se ima u vidu da prošlogodišnji apel predstavlja 0,00025% svjetskog GDP, to ne bi trebalo da bude nepremostiv izazov za međunarodnu zajednicu. Ovo je odgovornost svih aktera društva, u prvom redu države.

Sistem međunarodne humanitarne pomoći još uvjek, u najvećem dijelu, funkcioniše na tradicionalan način. Stoga se kao ključna nameće potreba novog, sveobuhvatnijeg pristupa, zasnovanog na komplementarnosti, većem nivou interoperabilnosti i ostvarivanju održivih rješenja umjesto koordiniranja individualnih projekata i aktivnosti. Zato međunarodni sistem pomoći mora da jača nacionalne i lokalne aktere, a ne da preuzima njihovu ulogu. Mora da se anticipira, a ne da se reaguje na krize.

Prevencija i eliminisanje ljudske patnje, zaštita života i zdravlja, koji će omogućiti ljudima da žive bez nasilja, straha, ugnjetavanja i progona treba da budu naš humanitarni i moralni imperativ. Ovo je svakako očekivanje od Humanitarnog samita koji treba da pruži odgovor i realnu nadu. Naša je ogromna obaveza i odgovornost da to u najvećoj mogućoj mjeri ostvarimo i pomognemo da se podigne nivo humanosti čovječanstva.

Hvala na pažnji.


Broj čitanja: 151

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Cetinje 20. maj 2013. godine

Himna Crne Gore

Himna Crne Gore

 

Da li podržavate stav Predsjednika da su ekonomska i socijalna pitanja prioritet Crne Gore
da
ne



Copyright 2003 © Predsjednik Crne Gore
Powered by Internet Crna Gora