28.05.2016.


Sarajevo: Predsjednik Vujanović sa predsjednicima država regiona na Samitu 100 biznis lidera Jugoistočne evrope
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji učestvuje na Samitu predsjednika država procesa Brdo-Brioni, koji se održava 28. i 29. maja u Sarajevo većeras je učestvovao sa predsjednicima država regiona na Samitu 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope.

Na samitu su učestvovali Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i članovi Predsjedništva Mladen Ivanić i Dragan Čović, predsjednik Slovenije Borut Pahor, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik Albanije Bujar Nišani, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Predsjednik Vujanović se obratio učesnicima i iznio zadovoljstvo sa novim sastankom sa liderima Samita100, biznis lidera Jugoistične Evrope i saopštio potrebu da nastave dalje saradnju koju su započeli.
Predsjednik je rekao da je izvjesno da je inicijativa procesa Brdo Brioni u značajnoj mjeri ostvarila ambiciju, ali da nas čekaju ozbiljni zadaci koje zajedno treba da dovršimo. Da li smo mi ovo o čemu je govorio Ivanić blisko nordijskom savezu i da li je on kratkoročno ili dugoročno ostvarljiv? Ja mislim kao i on da je to jedna dugoročna ambicija koju će ostvarivati i po mom doživljaju buduće generacije. Odgovor nije samo u upoređivanju istorije, nego i u upoređivanju ekonomije. Dakle, nordijske države su izuzetno bogate, standard njihovog stanovništva je izuzetno visok, njihova ekonomska komunikacija, potpuno otvorena, oni imaju koordinaciju i u okviru zakonodavne i izvršne vlasti, i kompoziciju saradnje koja se zasniva na jakoj ekonomiji. I ja upravo u rješavanju ekonomskih pitanja, vidim šansu da mi pomognemo da se rješavaju naša otvorena pitanja, kojih ima u regionu, koje ne treba stavljati ispod tepiha, kojima ne treba umanjivati značaj. Ali ih možemo kvalitetnije rješavati samo u okviru dobrog ekonomskog ambijenta. Zato sam uvijek pristalica da razgovaramo na ekonomske teme, jer one podrazumijevaju da analiziramo sadašnje stanje i da se okrenemo budućnosti.

Kada se govori o političkim temama, onda se balkanski vrlo često okrećemo prošlosti sa ambicijom da mijenjamo prošlost i da je činimo boljom za onoga ko je posmatra. Mi moramo da se suočimo sa tim da imamo svoje istine o prošlosti, da te istine treba da koegzistiraju, a da mi treba da se okrenemo budućnosti. Budućnost je naša obaveza. Mi na temelju ekonomske saradnje, treba da pomognemo bolju budućnost. Otvorena pitanja da rješavamo našom bilateralnom odgovornošću. Oni su obaveza svake države, a region treba da podrži rješavanje tih otvorenih pitanja. Zar pitanje granice sa Bosnom i Hercegovinom nijesmo riješili, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Zar pitanje granice sa Kosovom nijesmo u bilaterali riješili sa Kosovom? Zar ranije nijesmo u bilaterali riješili pitanje odnosa sa Hrvatskom u povodu Prevlake? Zar, konačno, vratimo se, u odnosima Srbije i Crne Gore nijesmo postigli Beogradski sporazum između Srbije i Crne Gore, uz posredništvo, ali ne tako pretjerano, Evropske unije? Naša je odgovornost da rješavamo svoja pitanja, a region i EU su tu da nas pomognu. I mislim ako postavimo na tim osnovama naše odnose i ako se okrenemo budućnosti i ekonomiji damo veći značaj nego joj sada pripada, pa ćemo lakše da rješavamo i otvorena politička pitanja.

Konkretno na Vaše pitanje, ja mislim da mi moramo da gradimo kroz ekonomiju, kroz tržište, kroz smanjivanje tržišnih barijera, balkansku šestorku, koja će predstavljati, u ekonomskom smislu, dobar model koji će koristiti iskustva EU. Mislim da to moramo da radimo na tri nivoa: kroz međunarodne aktivnosti, kroz regionalne aktivnosti i kroz bilateralne aktivnosti. Kroz međunarodne aktivnosti da koristimo iskustva Svjetske trgovinske organizacije, da pravimo sporazume o slobodnoj trgovini. Crna Gora ih ima sa Rusijom, Ukrajinom, sa Turskom, sa državama EFTE. Vezana je kroz CEFTU sa EU. Imamo prostor kroz slobodne trgovinske sporazume sa preko 800 miliona populacije u svijetu. Dakle dužni smo takođe da koristimo CEFTU koja je sjajna šansa da se povezujemo, koja je sjajna prilika da savladamo administrativne barijere, da ubrzamo, učinimo jeftinijim našu komunikaciju u trgovini. Da povećamo kvalitet života naših građana i naše ekonomije. Dakle, 10 godina je CEFTI, Crna Gora joj predsjedava. Naša je ambicija da ove godine, do pariskog biznis foruma i do pariskog foruma predsjednika vlada, ekonomije i ministara inostranih poslova usvojimo na nivou CEFTE sporazum o trgovačkim olakšicama. Šta to znači? Da za 17% smanjimo cijenu trgovine, da harmonizujemo naše carine, u velikoj mjeri da naša radna zakonodavstva usaglasimo, da se približimo u doživljaju inspekcijskih kontrola i da učinimo lakšim trgovački promet obezbjeđujući bliski biznis i bolju komunikaciju biznismena. Ja mislim da mi bilateralno to takođe moramo da radimo, da koristimo dobra iskustva koja imamo u bilaterali. Stalno neuspješno ponavljam, primjer granice između Crne Gore i Albanije, između Ulcinja i Skadra, gdje imamo samo jednu zajedničku kontrolu od dvije države Albanije i Crne Gore. Carinsku, inspekcijsku i odlično savlađivanje međugraničnog kriminala i sive ekonomije, i najuspješniji granični prelaz. Zašto na ostalim graničnim prelazima u našem prostoru se više puta kontroliše i roba i ljudi od strane službe i s jedne i s druge strane granice, od strane više službi, pa se ne prolazi, nego se teže prelazi. Zašto ne napravimo jedan dobar primjer koji ćemo dati za sve? To je konačno primjer koji nijesmo mi izmislili. To je imala Slovenija sa Austrijom prije nego što je imala članstvo u EU. Napravimo modele da ljudi lakše žive, da ekonomija bolje funkcioniše, da biznis pokaže svoje vrijednosti. U boljem ekonomskom ambijentu lakše ćemo rješavati naša otvorena pitanja. Znajmo da smo težak prostor, govorio je predsjedavajući Predsjedništva, Bakir Izetbegović, u prošlom vijeku pet ratova, dva svjetska, dva Balkanska, raspad buvše Jugoslavije. Teško je na ovim prostorima postići pomirenje sa takvim sjećanjima, i teško je postići pomirenje ako se vraćamo stalno u prošlost, sa ambicijom da prošlost promijenimo, žrtvujući budućnost, koja je naša primarna obaveza.


Broj čitanja: 300

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Cetinje 20. maj 2013. godine

Himna Crne Gore

Himna Crne Gore

 

Da li podržavate stav Predsjednika da su ekonomska i socijalna pitanja prioritet Crne Gore
da
ne



Copyright 2003 © Predsjednik Crne Gore
Powered by Internet Crna Gora