20.11.2016.


Predsjednik Vujanović u Pljevljima
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović prisustvovao je danas svečanoj sjednici SO Pljevlja. Predsjednik je građanima i građankama, odbornicima, predsjedniku Skupštine i predsjedniku Opštine Pljevlja čestitao praznik. Izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima i konstatovao ono što su svi prepoznali da je ovo godina u kojoj je izvjesno da ćemo imati gradnju drugog bloka Termoelektrane i toplifikaciju i da je izvjesno da ćemo kroz to imati bolji kvalitet života u Pljevljima. Rekao je da gradnja drugog bloka i toplifikacija ima višestruku vrijednost i značaj i ima obavezu svih od Pljevalja do države da poštuje dinamiku izrgadnje i bloka i toplifikacije. Ona će obezbijediti prije svega bolji kvalitet života u Pljevljima i otkloniti ekološke probleme koje imaju Pljevlja. Obezbijediti nezavisnost Crne Gore u energetskom snadbijevanju, a siguran sam i uslove za izvoz, imajući posebno u vidu da će iduće godine biti operativan podmorski kabal do Italije. Naravno, to je projekat koji će obezbijediti nova radna mjesta i u termoelektrani, i u svim pratećim malim i srednjim preduzećima koji su u reprolancu termoelektrane. Raduje me da sa Češkom kroz termoelektranu uspostavljamo novu i kvalitetnu ekonomsku komunikaciju i da sa Češkom i partnerima Škoda Prahe obezbjeđujemo da se uspostavi snažnija međudržavna komunikacija i bolji most saradnje Crne Gore i Češke. Ubijeđen sam da u ponedjeljak tender koji će se objaviti za toplanu će imati za interesente kvalitetne kompanije koje moraju naravno biti visoko specijalizovane. Koje će u jasnoj utakmici izabrati najboljega, koji će, ono što je prognoza za vrijeme od jedne godine, obezbijediti toplanu koja će biti u sistemu toplifikacije i koja će osigurati da se već, ako ta dinamika bude optimalna, za godinu dana dobije mogućnost gašenja velikih ložišta u Pljevljima i već za godinu dana obezbjeđenje kvalitetnije zaštite životne sredine unutar Pljevalja. Ja želim da se svi ambiciozni planovi Pljevalja ostvare i da se zaista obezbijedi korišćenje svih onih resursa kojima su Pljevlja bogata za dobro svih građana Pljevalja i dobro Crne Gore u cjelini.



Pitanje novinara: Juče je svečano sahranjeno nekoliko desetina njemačkih vojnika u Podgorici iz Drugog svjetskog rata. Aktuelna vlast Crne Gore je bila protiv gradnje crkve Pomirnica u Pljevljima pripadnicima antikomunističkog pokreta. Da li se sad može očekivati svečano sahranjivanje i tih ljudi iz tih jama koje se nalaze u Pljevljima na Stražnjici?



Odgovor Predsjednika: Vi znate da je u 45 zemalja, u preko 820 grobalja, izvršilo svoju obavezu pokopa posmrtnih ostataka njemačkih vojnika stradalih u ratu. To je civilizacijski odnos prema posmrtnim ostacima koji upućuje civilizacijsku poruku pomirenja i iskazuje državni odnos Crne Gore da se pridruži onim državama koje su obezbijedili mjesta za sahranu stradalim vojnicima u Drugom svjetskom ratu. Vidjeli ste da su bile prisutne porodice stradalih vojnika. Vidjeli ste da je Crna Gora izvršila obavezu koje su već izvršene od 45 zemalja u preko 820 grobalja. Ja sam uvijek pristalica pomirenja. Mi moramo da vodimo politiku koja će prevazići podjele. Mi moramo da se orjentišemo ka tome da učinimo Crnoj Gori ambijent skladnog odnosa svih. Istorija treba da pripadne onima koji će je proučavati i sve ono što su istorijska događanja pravilno istorijski vrednuje. Zna se ko je bio gdje i kako, ali se takođe u generacijama u kojima smo i koje slijede, mora obezbijediti sklad svih za dobru budućnost svih. Ja mislim da se to pokazalo i odnosom Crne Gore prilikom iskazivanja državnog odnosa u Sloveniji. Vi znate da je naš ambasador bio da položi vijenac i da iskaže odnos prema posmrtnim ostacima koji je primjeren Crnoj Gori, koji je primjeren jednom civilizacijskom odnosu bez želje da se mijenja istorija i da se mijenja sud o istoriji. Moramo pokazati odnos koji je civilizacijski i ljudski. Mi ne smijemo prema posmrtnim ostacima imati odnos koji je drugačiji od civilizacijskog i ljudskog. Ja sam ubijeđen da smo se pridružili državama u Evropi i svijetu koje su u odnosu na Njemačku izvršili ono što je politika Njemačke da se posmrtni ostaci njihovih vojnika na jedan civilizacijski način tretiraju. Da li to svi doživljavaju tako stvar je realnosti. Svi imaju pravo na svoj doživljaj, ali država mora da vodi politiku koja slijedi neke civilizacijske vrijednosti, koja ne dijeli nego spaja, koja ne udaljava nego sabira, koja prevazilazi dubine razlika kojima smo vrlo skloni. Mi smo država koja ima visoki nivo ili veliki nivo specijalizacije da produbljuje podjele, a ne da ih prevazilazi. Moja politika je uvijek bila politika prevazilaženja podjela. Nekima se to naravno nije svidjelo, ali ja mislim da je to ono što je misija predsjednika države, kao predsjednika svih građana, da miri, a ne da dijeli, da spaja, a ne da svađa, da prevazilazi u sadašnjosti ono što je budućnost podijelila. Nije to lako ni jednostavno u Crnoj Gori. Nije politički, ni ljudski jeftino, ali ja mislim da sam ja to dosljedno sprovodio i da ću to izvjesno do kraja mog mandata činiti, jer Crna Gora treba da bude država svih, bez obzira na razlike u naciji i vjeri i kulturi, pa i u istorijskoj prošlosti onih koji su nam bili preci. Mi nećemo suditi istoriji kroz sadašnji odnos, nego ćemo sadašnji odnos koristiti kao osnov bolje budućnosti. Malo opširnije, ali vjerujem da je Vaše pitanje zavrijedilo. Ja se u odnosu na konkretno postupanje naravno ne mogu izjašnjavati, ali Vi vidite što je moj načelni odnos. Moj načelni odnos je da se svaka smrt i svaki posmrtni ostatak dostojanstveno tretira civilizacijskim odnosom onih koji žive u sadašnjoj Crnoj Gori koji kroz taj civilizacijski odnos ne daju sud o prošlosti, ali svakako daju sud o svojoj kulturološkoj vrijednosti. Dakle, mislim da moramo pokazati da smo kulturološki, civilizacijski iznad svega ljudi, i da smo spremni da je ono što je bila višedecenijska prošlost prevazilazimo na način koji će biti okrenut budućnosti. Mi smo ove godine bili u prilici da konstatujemo da je prošlo sto godina od napuštanja kraljevske familije Crne Gore. Da smo u svih tih sto godina samo produbljivali naše podjele. Mi smo pokazali da od bjelaša i zelenaša, pa do savremenih podjela te podjele nijesmo prevazilazili, nego smo se naprotiv svrstavali. Svi oni koji su se dijelili iz osnovih podjela u nove tabore jačajući energiju podjela i ostavljajući budućim generacijama ono od čega smo trebali da ih sačuvamo.


Mislim da Crna Gora kao mala mora da ima snagu i jedinstvo da se ne možemo predstavljati kroz naše pretke. Da su se preci svrstali onako kako su se svrstali. Istorija će dati mjesto ili im je dala mjesto, a da mi treba da budemo zajedno. Toliko smo mali da to mora da bude veliki kvalitet, a ne očigledno ozbiljna mana. Budimo realni, nemojmo da stavljamo svoje razlike pod tepih, a da bismo unutar sebe i pred svojim očima, i u svom doživljaju, ostavaljali utisak da smo se pomirili. Nijesmo se pomirili očigledno. Vi znate i aktuelni događaj. Vaše pitanje koje ste postavili pokazuje da je vrlo interesantno i aktuelno i ono prisutno što je dioba u Crnoj Gori. Ja sam protiv tih dioba. Moje se personalno mjesto zna i moj antifašistički doživljaj je poznat. Ja sam ga u svim ovim godinama jasno pokazivao, ali to nije bilo osnovom da nikoga po osnovu pripadnosti predaka stavljam u drugi tabor ili na bilo koji način tretiram forsirajući podjele. Pomenuo sam Zidani most. Ja sam tamo uputio predstavnike mog kabineta da bih pokazao kakav je moj civilizacijski odnos prema posmrtnim ostacima koji su zavrijedili da se tretiraju na ljudski dostojanstven način.


Broj čitanja: 45

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Cetinje 20. maj 2013. godine

Himna Crne Gore

Himna Crne Gore

 

Da li podržavate stav Predsjednika da su ekonomska i socijalna pitanja prioritet Crne Gore
da
ne



Copyright 2003 © Predsjednik Crne Gore
Powered by Internet Crna Gora