27.01.2017.


Predsjednik Crne Gore objavljuje broj i strukturu pomilovanja za 2016. godinu
Na osnovu člana 16 stav 4 Zakona o pomilovanju ("Sl. list CG" br. 31/12), Predsjednik Crne Gore objavljuje broj i strukturu pomilovanja za 2016. godinu:

U periodu od 01.01. do 31.12.2016. godine, Predsjednik Crne Gore je odlučivao o 213 molbi za pomilovanje osuđenih lica. Sve molbe za pomilovanje su prošle zakonom predviđenu proceduru, i u 6 slučajeva Predsjednik Crne Gore je donio odluke kojima je uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica, pri čemu je u svim slučajevima postojao pozitivan predlog Ministarstva pravde prema njihovoj opravdanosti.

Od naznačenog broja uvaženih molbi za pomilovanje Predsjednik Crne Gore je u 1 slučaju izrečenu zatvorsku kaznu zamijenio uslovnom osudom u 3 slučaja zatvorske kazne su zamijenjene novčanom kaznom, u 1 slučaju Predsjednik Crne Gore je oslobodio osudjeno lice od izvršenja preostalog dijela izrečene kazne zatvora u trajanju od 4 mjeseca i 27 dana, u 1 slučaju kazna zatvora je zamijenjena kaznom rada u javnom interesu.

Struktura krivičnih djela za koja su donijete odluke o pomilovanju je sljedeća:

Glava četrnaesta Krivičnog zakonika Crne Gore (krivična djela protiv života i tijela):

- Predsjednik Crne Gore je donio 43 odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava petnaesta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina):

- Predsjednik Crne Gore je donio 5 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava osamnaesta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv polne slobode);

- Predsjednik Crne Gore je donio 3 odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava devetnaesta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv braka i porodice):

- Predsjednik Crne Gore je donio 9 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava dvadeset druga Krivičnog zakonika (krivična djela protiv imovine):

- Predsjednik Crne Gore je donio 2 odluke kojima je uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjeno krivično djelo iz ove glave.

- Predsjednik Crne Gore je donio 40 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava dvadeset treća Krivičnog zakonika (krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja):
- Predsjednik Crne Gore je donio 3 odluke kojima je uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

- Predsjednik Crne Gore je donio 14 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava dvadeset četvrta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv zdravlja ljudi):

- Predsjednik Crne Gore je donio 20 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava dvadeset peta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora):

- Predsjednik Crne Gore je donio 6 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava dvadeset šesta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine):

- Predsjednik Crne Gore je donio 2 odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava dvadeset sedma Krivičnog zakonika (krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja):

- Predsjednik Crne Gore je donio 16 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava dvadeset osma Krivičnog zakonika (krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka):
- Predsjednik Crne Gore je donio 1 odluku kojom nije uvažio molbu za pomilovanje osuđenog lica za počinjeno krivično djelo iz ove glave.

Glava trideseta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv državnih organa):

- Predsjednik Crne Gore je donio 10 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava trideset prva Krivičnog zakonika (krivična djela protiv pravosuđa):

Predsjednik Crne Gore je donio 4 odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava trideset druga Krivičnog zakonika (krivična djela protiv javnog reda i mira):

- Predsjednik Crne Gore je donio 24 odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava trideset treća Krivičnog zakonika (krivična djela protiv pravnog saobraćaja):

- Predsjednik Crne Gore je donio 1 odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje osuđenog lica za počinjeno krivično djelo iz ove glave.

- Predsjednik Crne Gore je donio 2 odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

Glava trideset četvrta Krivičnog zakonika (krivična djela protiv službene dužnosti):

- Predsjednik Crne Gore je donio 8 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela iz ove glave.

U postupku formiranja predloga za pomilovanje koji se tiču zamjene zatvorske kazne za uslovnu osudu, novčanu kaznu ili kaznu radu u javnom interesu Ministarstvo pravde je vodilo računa o proteku vremena od izvršenog krivičnog djela kao i okolnostima i činjenicama koje su se dogodile nakog pravosnažnosti sudske odluke. Bitno je istaći, da Predsjednik Crne Gore nije donio ni jednu odluku o pomilovanju bez pozitivnog predloga Ministarstva pravde. Najveći broj pomilovanja se odnosi na osudjena lica koja su počinila krivična djela u značajno ranijem periodu prije donošenja odluke o pomilovanju. Znači, u periodu od počinjenog krivičnog djela do donošenja odluke o pomilovanju osudjena lica nijesu počinila krivična djela, što u značajnoj mjeri utiče na pomilovanje. U jednom broju slučajeva radi se o osudjenim licima koja su izuzetno lošeg zdravstvenog stanja. Takodje, od pravosnažnosti sudske odluke došlo je i do promjene drugih okolnosti koje idu u prilog osudjenim licima, a što sudu u vremenu presudjenja nije bilo poznato. U kontekstu izloženog, nesporno je da bi bilo kontraproduktivno ova lica upućivati na izdržavanje kazne zatvora, jer je svrha kažnjavanja resocijalizacija, a ona je ponašanjem osudjenih lica u ovom periodu ostvarena.

Kada se radi o licima koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora Ministarstvo pravde u postupku pomilovanja pribavlja mišljenje centara za socijalni rad kao i mišljenje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija.

Navedimo činjenicu da, u postupku formiranja predloga za pomilovanje od strane Ministarstva pravde posebnu vrijednost ima mišljenje Centra za socijalni rad. To mišljenje ima posebnu važnost za osuđena lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. Centar za socijalni rad u svom mišljenju sa najšireg aspekta sagledava efekte izdržavanja kazne zatvora na ostale članove porodice u materijalnom i psihološkom smislu. Znači, Centar za socijalni rad kroz svoju aktivnost sačinjava najtemeljniju opservaciju porodičnih odnosa i daje ocjenu socijalne anamneze osuđenog lica. U mišljenju Centra za socijalni rad podaci o porodičnim odnosima mogu da se odnose na promjenu porodičnog stanja nakon izricanja pravosnažne sudske odluke kao što je: bolest osudjenog, smrt ili teško oboljenje člana porodice, rodjenje djeteta, zasnivanje porodice, razvod braka i kome su u tom slučaju povjerena djeca na čuvanje, vaspitanje i izdržavanje. Iz navedenog proizilazi, da mišljenje Centra za socijalni rad ima poseban značaj na formiranje predloga od strane Ministarstva pravde kao i pri donošenju odluke o pomilovanju Predsjednika Crne Gore. Nesumljivo je, smisao izdržavanja kazne nije u ugrožavanju porodičnih odnosa, već u balansu izmedju upozorenja da je član porodice osuđen i potrebe da takvo upozorenje trajno ne poremeti porodične odnose ili degradira vrijednost porodice.
Važna aktivnost u postupku pomilovanja je aktivnost Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. U okviru svojih nadležnosti brojni vaspitači, ljekari i drugo osoblje Zavoda odgovorno ocjenjuju stepen resocijalizacije osuđenog lica, cijeneći da li je ostvarena svrha kažnjavanja. U svom mišljenju zavodska ustanova navodi podatke o zalaganju osuđenog lica na radu, zalaganju i uspjehu u obrazovanju, o pridržavanju kućnog reda, podatke o odnosu prema drugim osuđenim licima i zaposlenim u ustanovi. Znači, shodno navedenom, ako nakon detaljne analize u timskom radu zavodska ustanova da pozitivnu ocjenu o vladanju osuđenog lica, to mora uticati na formiranje predloga Ministarstva pravde i odluku Predsjednika Crne Gore.

Članom 3 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne ili mjera bezbjednosti ("Sl.list CG" 36/15), propisano je da izvršenje sankcija ima za cilj resocijalizaciju i reintegraciju osudjenog lica u društvo. Članom 4 istog Zakona propisano je da se sankcije izvršavaju na način kojim se jemči humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva svakog pojedinca. Shodno principima resocijalizacije osudjenim licima se shodno članu 55 citiranog Zakona odredjuje vrsta posla u skladu sa njihovim potrebama, programom tretmana i reintegracije, zdravstvenim stanjem, stečenim kvalifikacijama i mogućnostima Zavoda. Nema dileme da se, u svim zemljama svijeta resocijalizacija kao zadatak ustanova za izvršenje krivičnih sankcija uvažava sa posebnom pažnjom. Ako se ne bi postupalo na takav način ne samo da bi se ignorisala važnost institucije nego i postignute mjere resocijalizacije. Ministar pravde je shodno navedenom, predlagao uvažavajući stav Centra za socijalni rad i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija oslobodjenje od izvršenja preostalog dijela izrečene kazne zatvora, imajući u vidu izuzetno teško zdravstveno stanje osudjenog lica, kao i zamjenu izrečenih kazni zatvora blažom kaznom.

Saglasno iznijetom, Ministarstvo pravde u postupku pomilovanja nakon pribavljenih mišljenja nadležnih institucija sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje i dostavlja na odlučivanje Predsjedniku Crne Gore.

U kontekstu navedenog istaknimo činjenicu, da shodno članu 191 citiranog Zakona kontrolu zakonitosti izvršenja kazne zatvora vrši Ministarstvo pravde preko ovlašćenih službenih lica. Shodno članu 192 istog Zakona, ovlašćeno službeno lice ima pravo da pregleda prostorije u kojima borave zatvorenici i da razgovara sa zatvorenicima radi utvrdjivanja činjenica koje se odnose na izvršenje kazne zatvora. Članom 194 istog Zakona propisano je da na osnovu izvještaja ovlašćenog službenog lica i izjašnjenja starešine Zavoda Ministarstvo nalaže otklanjanje utvrdjenih nepravilnosti. Shodno izloženom, Ministarstvo pravde je organ državne uprave koji ima obavezu i odgovornost da brine o pravima osuđenih lica uključujući i pravo na skraćenje kazne ili zamjenu izrečene kazne zatvora blažom kaznom, kao osuđeničko i ljudsko pravo koje ima svoju vrijednost. Predlog Ministra pravde ima posebnu važnost i kroz njega se sagledava materijalna, porodična, socijalna i zdravstvena situacija osuđenog lica i stepen prihvatanja mjera prevaspitanja u procesu resocijalizacije i zato ga je Predsjednik države posebno i vrednovao.
Istaknimo, da pored propisa Crne Gore sistem izvršenja krivičnih sankcija i pitanje zaštite prava lica lišenih slobode predmet je brojnih međunarodnih dokumenata, posebno dokumenata Savjeta Evrope i Ujedinjenih Nacija. Nadležni organi u Crnoj Gori nastoje da promovišu ciljeve i vrijednosti sadržane u konvencijama, ali i preporukama Savjeta Evrope, Evropskim zatvorskim pravilima i Evropskim pravilima probacije.

Imajući u vidu medjunarodno-pravni aspekt ove problematike ističemo, da je na pitanje prava osuđenih lica skrenula pažnju 17. Konferencija Direktora zatvorskih uprava i probacionih službi koja je održana 22-24. novembra 2012. godine u Rimu.

Na Konferenciji u Rimu je naglašeno, da posebnu pažnju treba usmjeriti na pitanje prava osuđenih lica, a kao generalni zaključci mogu se izvući:

- sistem izvršenja krivičnih sankcija treba biti uređen na način da obezbjeđuje poštovanje prava osuđenih lica;
- naglašena je potreba poštovanja principa da je kazna zatvora zadnje sredstvo;
- naglašena je potreba poštovanja principa da lice u zatvoru treba da provede samo onoliko vremena koliko je apsolutno neophodno;
- potrebno je promovisati krivične sankcije koje su alternative kazni zatvora, uz učešće svih relevantnih subjekata.

Imajući u vidu predmetnu problematiku navodimo i spisak relevantnih preporuka Savjeta Evrope:

- Preporuka Br. Rec(92)17 Komiteta ministara o dosljednosti prilikom izricanja kazni;

- Preporuka Br. Rec(99)22 o prenatrpanosti u zatvorima i porastu zatvorske populacije;

- Preporuka Rec(2003)22 Komiteta ministara državama članicama o uslovnom otpustu;

- Preporuka Rec(2006)2 Komiteta ministara država članica u vezi sa Evropskim zatvorskim pravilima;

- Preporuka Rec(2006)13 Komiteta ministara državama članicama o pritvoru, uslovima u pritvoru i zaštiti od zloupotrebe;

- Preporuka CM/Rec(2010)1 Komiteta ministara državama članicama o Pravilima probacije Savjeta Evrope.

Takođe, relevantan međunarodni dokument je i Preporuka Vijeća ministara R (92) 16 o evropskim pravilima o sankcijama i mjerama u zajednici, koja reguliše različite sadržaje predviđanja i primjene sankcija i mjera u zajednici.


Broj čitanja: 210

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Cetinje 20. maj 2013. godine

Himna Crne Gore

Himna Crne Gore

 

Da li podržavate stav Predsjednika da su ekonomska i socijalna pitanja prioritet Crne Gore
da
ne



Copyright 2003 © Predsjednik Crne Gore
Powered by Internet Crna Gora