30.05.2017.


Bar: Predsjednik Vujanović na Međunarodnoj konferenciji o Diskriminaciji na radu i zapošljavanju
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović obratio se danas na Međunarodnoj konferenciji, koju su u Baru organizovali, Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer, misijom OSCE u Crnoj Gori, Savjeta Evrope – Kancelarija u Podgorici i Regionalnog savjeta za saradnju – Kancelarija u Beogradu.

Tema konferencije je bila - Diskriminacija na radu i u zapošljavanju (slučaj Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine)

Prenosimo obraćanje Predsjednika:

Uvaženi učesnici konferencije,
Visoke međunarodne i državne zvanice,
Dame i gospodo,

Upućujući izraze poštovanja učesnicima konferencije želim uspješan rad ubijeđen u vrijedne poruke konferencije. Konferencija je odabrala aktuelnu temu Diskriminacije na radu i pri zapošljavanju u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Bio bih srećniji da nije upotrijebljena riječ slučaj Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, jer iz izlaganja šefice Misije OEBS-a i predstavnice Savjeta Evrope vidi se da ove tri države nijesu slučaj, nego da je ovo problem koji je ne samo regionalni, nego i globalni. Vjerujem prema pokazateljima koji će biti objektivni da će se iskazati da smo u nekom kontekstu koji pokazuje napor države, obavezu države uz stremljenje svih društvenih subjekata na njegovom rješavanju, ali svakako ne stanje koje će Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu u ovoj oblasti učiniti slučajem.

Zašto vjerujem da će ova Konferencija uspjeti? Zato što sam ubijeđen da je organizovana od pravih subjekata koji su obavezni da spriječe diskriminaciju u radu i pri zapošljavanju i što je organizovana na način koji ima krajnje objektivan pristup. Vidjeli smo to iz svih izlaganja dijagnosticiranja stanja, problema diskriminacije, spremnosti da se to stanje prizna i namjere da se utvrde instrumenti za unapređenje i sprečavanje diskriminacije. Takođe je napravljen dobar pristup Konferencije u određivanju najviših međunarodnih standarda sprečavanje diskriminacije na radu i pri zapošljavanju, koje svakako treba slijediti, kojima treba težiti i koje treba što prije ostvariti. Takođe kao drugi pristup je normativa koje ima svaka od država koja je vjerujem u cjelini, vidjeli smo iz izlaganja ministra i ombudsmana slijedila zahtjeve visokih standarda i iskazala državnu spremnost da te standarde realizuje. Treći nivo očekivanja od ove Konferencije da da ocjenu institucija koje se bave sprečavanjem diskriminacije. Vidimo da u Crnoj Gori postoji dobra infrastruktura tih institucija i da su one produktivno posvećene sprečavanju diskriminacije. Svakako da je uvijek kao u svim pitanjima najvažnija je praksa. Dakle, da li je normativa međunarodna i domaća, da li su institucije obezbijedile praksu koja će spriječiti diskriminaciju? Vidimo da nijesu. Da je diskriminacija prisutna. Da je ona problem. Da ga treba registrovati. Da mu treba dati maksimalnu ozbiljnost i da kroz tu ozbiljnost treba maksimalno motivisati državu i sve subjekte društva da spriječe zloupotrebu i da onemoguće diskriminaciju pri radu i u radu, i kod zapošljavanja.

I na kraju, dali ste kao svoju ambiciju da nađete modele zaštite od diskriminacije i mislim da paneli koji budu organizovani treba da obezbijede i dobre mehanizme i subjekte zaštite. Vidim da su ovdje predstavnici nevladinih organizacija i sindikata. Svakako da je tu važno učešće pravosudnih organa i zaštita od svih devijacija u radu i kod zapošljavanja koji bilo kome i po bilo kom osnovu obezbjeđuju privilegiju i znače da se neko po tom osnovu diskriminiše. Dakle, siguran sam da će ova Konferencija imati dobar tok i sadržaj. Da će imati dobre zaključke i poruke, a ubijeđen sam iz ovoga što smo čuli od Ministra i Ombudsmana iz Crne Gore, sa vrlo visokim respektom prihvatiti ono što vi ukažete.

Šta generalno reći u odnosu na pristup sprečavanju diskriminacije. Generalno je uvijek poruka da država i društvo u cjelini, kad kažem društvo u cjelini mislim na svakog pojedinca društva, trebamo da učinimo sve da obezbijedimo bolji ekonomski ambijent. U onim društvima u kojima je taj ekonomski ambijent visok i životni standard visok i ponuda posla maksimalna, pitanje diskriminacije ima manji značaj ili ima minimalan značaj. Dakle, obaveza je države da obezbijedi što više posla, da obezbijedi što atraktivniji posao, da privuče ljude da se zaposle i da obezbijedi da kroz to što ima široku lepezu ponude ne stvara uslove da se kroz velike konkurencije na mali obim ponude posla stvaraju ozbiljni ambijenti diskriminacije. Ja mislim da ova država to čini. Nakon nezavisnosti imali smo osam godina privrednog rasta. Samo dvije godine recesije. Imali smo stalni rast zaposlenih, ali paradokslano i stalni rast nezaposlenih. Što znači da smo država koja nije napravila mehanizme u kojima će rast zaposlenih imati kao konsekvencu i pad nezaposlenih. Očigledno je da u strukturi ponude na tržištu rada, struktura obrazovanja onih koji očekuju posao nije usklađena i nijesmo uspjeli da savladamo taj odnos neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada. Sa druge strane nijesmo uspjeli da motivišemo naše ljude da u sezonskim poslovima imaju maksimalni angažman u Crnoj Gori, a da im za neki period van sezone nađemo odgovarajući model naknade. I ono što se meni čini posmatrajući sa aspekta pozicije koju imam, nijesmo uspjeli dovoljno da motivišemo ljude da se angažuju na prostoru malog i srednjeg biznisa i preduzetništva, nego se nastavilo očekivanje da se oni zapošljavaju u državnim organima, u lokalnim jedinicima, jakim i profitabilnim preduzećima. Mislim i u Bosni i Hercegovini i Srbiji, zaista sa viškom zaposlenih koji predstavljaju ozbiljan problem i koji u oblasti proizvodnje sa učešćem velikog broja radnika koji čini cijenu skupim, a u lokalnoj i državnoj upravi sa učešćem broja zaposlenih koji tu upravu čini skupom, perspektivno u situaciji da vidimo kako da učinimo racionalnim te troškove. Način je da stimulišemo preduzetništvo. Kod nas u Crnoj Gori da ga posebno stimulišemo na sjeveru i da ga posebno stimulišemo kroz porodično preduzetništvo. Želim vam ponovo uspjeh ove vrijedne Konferencije.


Broj čitanja: 719

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Cetinje 20. maj 2013. godine

Himna Crne Gore

Himna Crne Gore

 

Da li podržavate stav Predsjednika da su ekonomska i socijalna pitanja prioritet Crne Gore
da
ne



Copyright 2003 © Predsjednik Crne Gore
Powered by Internet Crna Gora