29.05.2016.

Sarajevo: Predsjednik Crne Gore na sastanku lidera Brdo-Brioni procesa
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović danas je u Sarajevu učestvovao na plenarnom sastanku lidera Brdo -Brioni pricesa.

Na sastanku su učestvovali Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i članovi Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić i Dragan Čović, Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Predsjednik Republike Makedonije Gjorge, Ivanov, Predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić, Predsjednik Albanije Bujar Nishani, Predsjednik Kosova Hashim Thaçi. Na sastanku kao specijalni gost je učestvovao i Predsjednik Republike Italije Sergio Mattarella.

Predsjednici su nakon plenarne rasprave usvojili zaključke koje prenosimo u cjelini.:

Zaključci sastanka lidera Brdo-Brioni procesa, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 28. - 29. maj 2016.

Mi, lideri Brdo-Brioni procesa potvrđujemo da je stabilnost ključ ogromnog potencijala Jugoistočne Evrope i garant njene konsolidacije u Evropsku uniju. Prepoznajemo da je naša odgovornost da stvorimo stabilno političko okruženje koje je pogodno za ekonomski razvoj i sveukupni napredak Jugoistočne Evrope.

Stoga, se obavezujemo da ćemo:

- Graditi međusobno povjerenje, razumijevanje i pomirenje među nama i ostalim liderima Jugoistočne Evrope kroz učestvovanje u direktnom i otvorenom dijalogu sa ciljem da pomirimo naše razlike, i da promovišemo istinu, pravdu i vladavinu prava;

- Iskreno podržavati jedni druge i djelovati tako da jedni drugima pomognemo u procesu Evropskih integracija, te procesu evroatlanskih integracija za one zemlje koje žele da se priključe NATO-u;


- Preduzeti konkretne aktivnosti na rješavanju preostalih otvorenih pitanja kroz intenzivan dijalog i političku komunikaciju na visokom nivou, u skladu sa međunarodnim pravom, počevši od implementacije važećih bilateralnih i multilateralnih ugovora i važećih sporazuma, uključujući Sporazum o pitanjima sukcesije:

- Bezuslovno se suzdržavati od retorike ili preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu doprinijeti podizanju napetosti i stvaranju političke nestabilnosti u Jugoistočnoj Europi;

- Tražiti sveobuhvatna i koordinirana rješenja za tekuće globalne prijetnje sigurnosti koje utiču na sve nas, kao što je migrantska kriza i terorizam, i animirati sve aktere u regionu kako bi smanjili uticaj globalnih sigurnosnih prijetnji na stabilnost i sigurnost Jugoistočne Europe i njenih susjednih država;

- Raditi na poboljšanju obrazovnih sistema i proširiti mogućnosti za mlade ljude kako bi bili spriječeni odliv mozgova i negativni demografski trendovi.

- Jačati rodnu ravnopravnost, posebno na liderskim pozicijama, i iskorijeniti nasilje nad ženama i nasilje u porodici u Jugoistočnoj Evropi, uvažavajući rad relevantnih nevladinih organizacija;

- Poboljšati ekonomsku konkurentnost, smanjiti prepreke koje sprječavaju slobodan protok ljudi, roba i kapitala širom regije, te zajednički promivisati ekonomski potencijal Jugoistočne Europe;

- Dodatno unaprjeđivati našu povezanost kroz zajedničke projekte u oblasti energije, infrastrukture i transporta, također koristeći mogućnosti koje daju instrumenti regionalne saradnje i svi ostali instrumenti.

- Nastaviti sa uvođenjem i implementacijom standarda Evropske unije i promovisanjem evropskih vrijednosti putem ambicioznih političkih, pravosudnih, socijalnih i ekonomskih reformi koje grade bolja društva i ekonomije za sve naše građane.


Vjerujemo da će konsolidacija Jugoistočne Evrope u Evropski uniju ispuniti i ojačati osnivačku viziju Evropske unije o Evropi ujedinjenoj u miru i prosperitetu.

Ostajemo čvrsto opredijeljeni za ovu zajedničku viziju i nastaviti ćemo da radimo u okviru Brdo-Brioni procesa kao ključne platforme za politički dijalog na visokom nivou koja unaprjeđuje stabilnost i krajnji cilj Jugoistočne Evrope unutar Evropske unije.

Pozdravljamo prvu predsjedničku posjetu Brdo-Brijuni procesa Republici Makedoniji, koju su obavili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Slovenije Borut Pahor, slijedeći zaključke sastanka Brdo-Brijuni procesa održanog u Budvi, te nalaze i preporuke prezentirane u njihovom izvještaju.

Složili smo se da će Republika Makedonija biti domaćin sastanka Brdo-Brijuni procesa 2017. godine. opširnije
29.05.2016.

Sarajevo: Predsjednik Crne Gore sa Predsjednikom Republike Srbije
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji u Sarajevu učestvuje na sastanku lidera Brdo-Brioni procesa, sastao se danas sa predsjednikom Republike Srbije Tomislavom Nikolićem.

Predsjednici su afirmišući politiku dobrosusjedstva i bliskosti, uz nemiješanje u unutrašnje odnose, naglasili obostranu spremnost za unapređenje saradnje u svim oblastima, posebno u sferi ekonomije. U tom smislu istaknuta je vrijednost projekata saobraćajne i energetske infrastrukture i podrške EU za njihovu realizaciju kroz Berlinski proces. opširnije
28.05.2016.

Sarajevo: Predsjednik Vujanović sa predsjednicima država regiona na Samitu 100 biznis lidera Jugoistočne evrope
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji učestvuje na Samitu predsjednika država procesa Brdo-Brioni, koji se održava 28. i 29. maja u Sarajevo većeras je učestvovao sa predsjednicima država regiona na Samitu 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope.

Na samitu su učestvovali Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i članovi Predsjedništva Mladen Ivanić i Dragan Čović, predsjednik Slovenije Borut Pahor, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik Albanije Bujar Nišani, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Predsjednik Vujanović se obratio učesnicima i iznio zadovoljstvo sa novim sastankom sa liderima Samita100, biznis lidera Jugoistične Evrope i saopštio potrebu da nastave dalje saradnju koju su započeli.
Predsjednik je rekao da je izvjesno da je inicijativa procesa Brdo Brioni u značajnoj mjeri ostvarila ambiciju, ali da nas čekaju ozbiljni zadaci koje zajedno treba da dovršimo. Da li smo mi ovo o čemu je govorio Ivanić blisko nordijskom savezu i da li je on kratkoročno ili dugoročno ostvarljiv? Ja mislim kao i on da je to jedna dugoročna ambicija koju će ostvarivati i po mom doživljaju buduće generacije. Odgovor nije samo u upoređivanju istorije, nego i u upoređivanju ekonomije. Dakle, nordijske države su izuzetno bogate, standard njihovog stanovništva je izuzetno visok, njihova ekonomska komunikacija, potpuno otvorena, oni imaju koordinaciju i u okviru zakonodavne i izvršne vlasti, i kompoziciju saradnje koja se zasniva na jakoj ekonomiji. I ja upravo u rješavanju ekonomskih pitanja, vidim šansu da mi pomognemo da se rješavaju naša otvorena pitanja, kojih ima u regionu, koje ne treba stavljati ispod tepiha, kojima ne treba umanjivati značaj. Ali ih možemo kvalitetnije rješavati samo u okviru dobrog ekonomskog ambijenta. Zato sam uvijek pristalica da razgovaramo na ekonomske teme, jer one podrazumijevaju da analiziramo sadašnje stanje i da se okrenemo budućnosti.

Kada se govori o političkim temama, onda se balkanski vrlo često okrećemo prošlosti sa ambicijom da mijenjamo prošlost i da je činimo boljom za onoga ko je posmatra. Mi moramo da se suočimo sa tim da imamo svoje istine o prošlosti, da te istine treba da koegzistiraju, a da mi treba da se okrenemo budućnosti. Budućnost je naša obaveza. Mi na temelju ekonomske saradnje, treba da pomognemo bolju budućnost. Otvorena pitanja da rješavamo našom bilateralnom odgovornošću. Oni su obaveza svake države, a region treba da podrži rješavanje tih otvorenih pitanja. Zar pitanje granice sa Bosnom i Hercegovinom nijesmo riješili, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Zar pitanje granice sa Kosovom nijesmo u bilaterali riješili sa Kosovom? Zar ranije nijesmo u bilaterali riješili pitanje odnosa sa Hrvatskom u povodu Prevlake? Zar, konačno, vratimo se, u odnosima Srbije i Crne Gore nijesmo postigli Beogradski sporazum između Srbije i Crne Gore, uz posredništvo, ali ne tako pretjerano, Evropske unije? Naša je odgovornost da rješavamo svoja pitanja, a region i EU su tu da nas pomognu. I mislim ako postavimo na tim osnovama naše odnose i ako se okrenemo budućnosti i ekonomiji damo veći značaj nego joj sada pripada, pa ćemo lakše da rješavamo i otvorena politička pitanja.

Konkretno na Vaše pitanje, ja mislim da mi moramo da gradimo kroz ekonomiju, kroz tržište, kroz smanjivanje tržišnih barijera, balkansku šestorku, koja će predstavljati, u ekonomskom smislu, dobar model koji će koristiti iskustva EU. Mislim da to moramo da radimo na tri nivoa: kroz međunarodne aktivnosti, kroz regionalne aktivnosti i kroz bilateralne aktivnosti. Kroz međunarodne aktivnosti da koristimo iskustva Svjetske trgovinske organizacije, da pravimo sporazume o slobodnoj trgovini. Crna Gora ih ima sa Rusijom, Ukrajinom, sa Turskom, sa državama EFTE. Vezana je kroz CEFTU sa EU. Imamo prostor kroz slobodne trgovinske sporazume sa preko 800 miliona populacije u svijetu. Dakle dužni smo takođe da koristimo CEFTU koja je sjajna šansa da se povezujemo, koja je sjajna prilika da savladamo administrativne barijere, da ubrzamo, učinimo jeftinijim našu komunikaciju u trgovini. Da povećamo kvalitet života naših građana i naše ekonomije. Dakle, 10 godina je CEFTI, Crna Gora joj predsjedava. Naša je ambicija da ove godine, do pariskog biznis foruma i do pariskog foruma predsjednika vlada, ekonomije i ministara inostranih poslova usvojimo na nivou CEFTE sporazum o trgovačkim olakšicama. Šta to znači? Da za 17% smanjimo cijenu trgovine, da harmonizujemo naše carine, u velikoj mjeri da naša radna zakonodavstva usaglasimo, da se približimo u doživljaju inspekcijskih kontrola i da učinimo lakšim trgovački promet obezbjeđujući bliski biznis i bolju komunikaciju biznismena. Ja mislim da mi bilateralno to takođe moramo da radimo, da koristimo dobra iskustva koja imamo u bilaterali. Stalno neuspješno ponavljam, primjer granice između Crne Gore i Albanije, između Ulcinja i Skadra, gdje imamo samo jednu zajedničku kontrolu od dvije države Albanije i Crne Gore. Carinsku, inspekcijsku i odlično savlađivanje međugraničnog kriminala i sive ekonomije, i najuspješniji granični prelaz. Zašto na ostalim graničnim prelazima u našem prostoru se više puta kontroliše i roba i ljudi od strane službe i s jedne i s druge strane granice, od strane više službi, pa se ne prolazi, nego se teže prelazi. Zašto ne napravimo jedan dobar primjer koji ćemo dati za sve? To je konačno primjer koji nijesmo mi izmislili. To je imala Slovenija sa Austrijom prije nego što je imala članstvo u EU. Napravimo modele da ljudi lakše žive, da ekonomija bolje funkcioniše, da biznis pokaže svoje vrijednosti. U boljem ekonomskom ambijentu lakše ćemo rješavati naša otvorena pitanja. Znajmo da smo težak prostor, govorio je predsjedavajući Predsjedništva, Bakir Izetbegović, u prošlom vijeku pet ratova, dva svjetska, dva Balkanska, raspad buvše Jugoslavije. Teško je na ovim prostorima postići pomirenje sa takvim sjećanjima, i teško je postići pomirenje ako se vraćamo stalno u prošlost, sa ambicijom da prošlost promijenimo, žrtvujući budućnost, koja je naša primarna obaveza. opširnije
27.05.2016.

Sarajevo: Predsjednik Crne Gore na Samitu predsjednika država Brdo-Brioni procesa
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović učestvovaće na Samitu predsjednika država procesa Brdo-Brioni, koji se održava 28. i 29. maja u Sarajevo.

Predsjednici država Zapadnog Balkana ovom inicijativom imaju ambiciju da ojačaju politički dijalog Zapadnog Balkana i Evropske unije, uz podršku i pomoć Hrvatske i Slovenije kao njenih članica.

Na sastanku će učestvovati i predsjednik Republike Italije Serđo Matarela.

Predsjednik Vujanović će sa predsjednicima država regiona učestvovati i na Samitu 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope, koji afirmiše potrebu regionalnih projekata i saradnje kompanija iz ovog dijela Evrope radi efikasnijeg poslovanja. opširnije
25.05.2016.

Predsjednik Crne Gore primio ministra vanjskih poslova Poljske
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je danas u Podgorici, ministra vanjskih poslova Republike Poljske, Vitolda Vaščikovskog.

Predsjednik Vujanović je iskazao poštovanje Poljskoj za podršku Crnoj Gori u našim evropskim i evroatlanskim integracijama. Ukazao je na poseban značaj što skorije ratifikacije pristupnog protokola Crne Gore kako bi se obezbijedilo i formalno članstvo. Saopštio je očekivnaje da se intezivira pregovarački proces za pristupanje EU čemu će snažno doprinijeti uspjeh Crne Gore u NATO integracijama.

Predsjednik je ocijenjujući bilateralne odnose konstatovao da imaju visok nivo u svim oblastima uz mogućnost njihovog unapređenja u sferi ekomije. U tom smislu je naglasio da treba intezivirati obostranu komunikaciju i saradnju kako bi se u zajedničkom interesu uspostavila nova privredna partnerstva.

Ministr vanjskih poslova Republike Poljske Vitold Vaščikovski čestitao je desetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore, konstatujući da je naša država primjer regiona. Istakao je uspjeh Crne Gore u evropskim i evroatlanskim integracijama naglašavajući značaj NATO integracija za ubrzanje evropskih integracija.

Saglasio se da u oblasti ekonomije postoji prostor za unapređenje saradnje i da je zajednički interes da ga bolje iskoristimo. opširnije
23.05.2016.

Istanbul: Izjava predsjdnika Crne Gore za medije
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji na poziv Generalnog sekretara UN-a Ban Ki Muna i predsjednika Republike Tureske Redžepa Tajipa Erdogana prisustvuje Svjetskom humanitarnom Samitu u Istanbulu, istakao je da je imao zadovoljstvo
da učestvuje na prvom Svjetskom humanitarnom samitu i to na sesiji koja je dala priliku predsjednicima država i vlada da se obrate i saopšte mišljenje svojih država u odnosu na humanitarno stanje sa kojim se suočava čovječanstvo. Jedinstven je stav da je, nakon II Svjetskog rata, ovo najteža humanitarna situacija čovječanstva, da je svijet suočen sa brojnim ratovima. Da su ti ratovi odnijeli mnoge živote, da je svijet suočen sa ogromnom migracijom unutar država i među njima, da postoje brojne epidemije, koje odnose mnogim živote i da je siromaštvo ozbiljan problem čovječanstva, uz već poznate probleme klimatskih promjena, koje pogoršavaju uslove života.

Predsjednik je rekao da je konstatovana potreba unapređenja zajedničkog djelovanja, veće koordinacije i jačanje uloge UN-a, koja je organizovala ovaj Humanitarni samit i snažnijeg poziva donatorima da se uključe u finansiranje svih onih potreba koje nose humanitarna očekivanja. Crna Gora će, kao pouzdani član UN-a, dati svoj doprinos u svim djelovanjima i u svim onim zaključcima koje donosi ovaj Humanitarni samit.
Takođe je saopštio ubjeđenje da je ovo krupan korak ka novoj vrijednosti Ujedinjenih nacija, ka novom obliku zajedničkog djelovanja. UN su odgovorile na globalne izazove humanitarne krize, nalazeći prostor za zajedničko djelovanje. Inovirale su svoje djelovanje, od globalne koordinacije, koja će dobiti na svom intezitetu, do poziva svim državama, humanitarnim organizacijama i svim donorima da se snažnije povežu i obezbijede mnogo veći budžet za humanitarne potrebe koje zahtijeva savremeno čovječanstvo.

Predsjednik je ocijenio da je ovaj prvi Humanitarni samit uspješan uz uvjerenje da će ovo biti dalja važna aktivnost UN-a u kojoj će, izvjesno, Crna Gora imati svoju ulogu koja je primjerena njenoj pouzdanoj poziciji unutar Ujedinjenih nacija. opširnije
23.05.2016.

Turska: Predsjednik Vujanović na Svjetskom humanitarnom samitu
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na poziv Generalnog sekretatra UN Ban Ki Muna i predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana učestvuje na Svjetskom humanitarnom samitu koji se održava u Istanbulu 23. i 24. maja.
Samit koji organzuju Ujedinjene Nacije pod visokim pokroviteljstvom Republike Turske, okupio je oko 90 članica UN od kojih mnoge predstavljaju predsjendici država i Vlada.

Prenosimo govor Predsjednika Vujanovića sa sesije Predsjednika država i Vlada

Vaše ekselencije,
Dame i gospodo

Crna Gora snažno podržava važnu inicijativu generalnog sekretara UN o organizovanju prvog Humanitarnog samita u istoriji UN. Samit se održava u vremenu kada se čovječanstvo suočava sa najvećom humanitarnim krizom od kraja II svjetskog rata. Tragična je istina da je na kraju 2014. godine 60 miliona ljudi širom svijeta zbog sukoba bilo prisiljeno da napusti svoje domove unutar svojih država i van njih. To čini nužnim inteziviranje zajedničkih napora i unapređenja saradnja kako bi se efikasnije rješavali konflikti i smanjila patnja civila.

Naravno, da su ljudske žrtve u ratovima najveća nesreća ukupnog čovječanstva. Ljudi moraju živjeti bez nasilja, progona i straha da bi imali dostojanstven život i ostvarivali elementarna ljudska prava. To mora biti naša zajednička odgovornost.

Ozbiljno zabrinjavaju i činjenice da je broj ratova poslednjih godina u porastu, te da je globalna ekonomska i finansijska cijena ratova i nasilja u 2014. godini dostigla zapanjujuću cifru od preko 14 triliona USD, što čini oko 14% svjetske ekonomije.

Suočavanje sa uzrocima konflikata i nepokolebljiva posvećenost nalaženju političkih solucija za okončanje nasilja nemaju alternativu. Tome moraju biti posvećeni svi dajući svoj maksimalni doprinos.

U odsustvu političkih solucija, moramo obezbijediti da se principi međunarodnog prava poštuju kako bi se izbjegla ljudska patnja. Zločini ne smiju ostati bez kazne a počinioci moraju snositi odgovornost . Međunarodno humanitarno pravo uspostavlja pravila i odgovornisti u ratu, sa ulogaom Međunarodnog krivičnog suda koja je presudna.

Međunarodna zajednica i UN su preopterećeni upravljanjem i rješavanjem brojnih kriznih žarišta širom svijeta, pa je prevencija od posebog značaja. Zato je krajnje vrijeme da se sa retorike pređe na akciju, i da prevencija dobije pažnju i podršku koju zaslužuje. Mala investicija za prevenciju, kao na primjer za jačanje kapaciteta UN za medijaciju, može da ima višestruke benefite u ublažavanju enormnih posljedica i cijena ratnih sukoba.

Eskalirajuće humanitarne potrebe prati rastući jaz u obezbjeđivanju neophodnog nivoa sredstava za 120 miliona ljudi u svijetu koji zbog prirodnih nepogoda, konflikata, siromaštva i nerazvijenosti svakodnevno trebaju humanitarnu pomoć. Samo u posljednjih deset godina, apeli za finansijsku pomoć su šestostruko povećani. U 2015. godini do sada najveći apel, iznosio je oko 20 milijardi USD, od čega je obezbijeđeno oko polovina sredstava. Poređenja radi, 2004. godine, apel bio 3,4 milijarde. Rekordne potrebe prate rekordne kontribucije, ali isto tako i rekordni jaz između onoga što se traži i dobija od donatora. Kada se ima u vidu da prošlogodišnji apel predstavlja 0,00025% svjetskog GDP, to ne bi trebalo da bude nepremostiv izazov za međunarodnu zajednicu. Ovo je odgovornost svih aktera društva, u prvom redu države.

Sistem međunarodne humanitarne pomoći još uvjek, u najvećem dijelu, funkcioniše na tradicionalan način. Stoga se kao ključna nameće potreba novog, sveobuhvatnijeg pristupa, zasnovanog na komplementarnosti, većem nivou interoperabilnosti i ostvarivanju održivih rješenja umjesto koordiniranja individualnih projekata i aktivnosti. Zato međunarodni sistem pomoći mora da jača nacionalne i lokalne aktere, a ne da preuzima njihovu ulogu. Mora da se anticipira, a ne da se reaguje na krize.

Prevencija i eliminisanje ljudske patnje, zaštita života i zdravlja, koji će omogućiti ljudima da žive bez nasilja, straha, ugnjetavanja i progona treba da budu naš humanitarni i moralni imperativ. Ovo je svakako očekivanje od Humanitarnog samita koji treba da pruži odgovor i realnu nadu. Naša je ogromna obaveza i odgovornost da to u najvećoj mogućoj mjeri ostvarimo i pomognemo da se podigne nivo humanosti čovječanstva.

Hvala na pažnji. opširnije
23.05.2016.

Obilježavanje desetogodišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore u Istanbulu
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji boravi u Istanbulu na poziv Generalnog sekreta UN Ban Ki Muna i predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana radi učestvovanja na Svjetskom humanitarnom Samitu UN, prisustvovao je večeras proslavi desetogodišnjice obnove crnogorske nezavisnosti koju je organizovala dijaspora iz Crne Gore. U ime Ambasade Crne Gore u Turskoj proslavi je prisustvovao ambasador Branko Milić, a u ime Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija - Uprave za dijasporu Zoran Đukanović. Svečanosti je prisustvovalo više od pet stotina zvanica.

Predsjednik Vujanović se obratio prisutnima i iskazao uvažavanje za snažnu povezanost naših iseljenika sa Crnom Gorom, njihovu podršku obnavljanju crnogorske nezavisnosti kao i spremnost da investiraju u Crnu Goru i svoje poslovne partnere povežu sa našim privrednicima. Budući da je proslavi prisustvovala i dijaspora sa prostora bivše Jugoslavije Predsjednik je naglasio da Crna Gora ima bliskost sa svim bivšim jugoslovenskim republikama, koje su sada nezavisne države i sa kojima nemamo otvorenih pitanja. opširnije
21.05.2016.

Predsjdnik Vujanović sa Predsjednikom Skupštine Azerbejdžana
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je danas u Podgorici predsjednika Skupštine Republike Azerbejdžan Ogtay Asadov-a.

Predsjednik je je konstatovao da smo sa Azerbejdžanom zaključili brojne međudržavne ugovore koji su obezbijedili kvalitetne odnose u svim oblastima posebno u ekonomskoj saradnji. Naglasio je značaj dobre dinamike izgradnje turističkog kompleksa u Kumboru i visoko očekivanje od planiranog Jadransko-jonskog gasovoda koji bi trebao da obezbijedi snabdijevanje Crne Gore prirodnim gasom iz Azerbejdžana. Predsjednik je iskazao zahvalnost za njegov dolazak u Crnu Goru povodom obilježavanja desetogodišnjice obnove naše nezavisnosti.

Predsjednik Skupštine Republike Azerbejdžan Ogtay Asadov se saglasio da su Crna Gora i Azerbejdžan ostvarili visok nivo saradnje i da je uvjeren da će se ona nastaviti. Čestitajući desetogodišnjicu obnove državnosti naglasio je da je u tom periodu Crna Gora ostvarila značajna dostignuća. opširnije
21.05.2016.

Predsjednik Vujanović sastao se sa Predsjednikom Evropskog Savjeta
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović sastao se danas u Miločeru sa predsjednikom Evropskokg Savjeta Donaldom Tuskom.

Predsjednik je iskazao poštovanje za podršku Evropskog Savjeta i njenog predsjednika evropsim integracijama Crne Gore. Takođe je saopštio očekivanje nastavaka pristupnih pregovora iskazujući punu posvećenost Crne Gore ovim integracijama. Predsjednik se zahvalio predsjedniku Evropskog Savjeta na prisustvu proslavi desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore.

Predsjednik Evropskog Savjeta Donald Tusk je čestitao desetogodišnji jubilej obnove nezavisnosti Crne Gore, visoko vrednujući njena dostignuća u svim oblastima. Naglasio je očekivanje da će Crna Gora nastaviti sa punom posvećenošću evropskim integracijama. opširnije
21.05.2016.

Predsjednik Vujanović sastao se sa Predsjednikom Albanije
Predsjedni Crne Gore FIlip Vujanović danas se u Miločeru sastao sa predsjednikom Albanijem Bujarom Nišanijem.

Predsjednik Crne Gore je saopštio posebno poštovanje Albaniji za snažnu i kontinuiranu podršku za članstvo Crne Gore u NATO, uz očekivanje da će njen Parlament što skorije ratifikovati pristupni protokol. Iskazao je spremnost nastavka saradnje u EU integracijama ocijenjujući vrlo korisnim razmjenu iskustava. Naglasio je visok nivo bilateralnih odnosa i potrebu zajedničke afirmacije regionalnih projekata posebno u saobraćajnoj i energetskoj infrastrukturi. Predsjednik je naglasio visoko uvažavanje predsjedniku Albanije zbog posjete Crnoj Gori u danu desetogodišnjice obnove njene nezavisnosti.

Predsjednik Albanije Bujar Nišani je čestitao Crnoj Gori desetogodišnjicu obnove njene nezavisnosti ocjenjujući da je u tom vremenu ostvarila respektna dostignuća u svim oblastima. Posebno je naglasio važnost potpisa pristupnog protokola za članstvo u NATO-u očekujući njegovu brzu ratifikaciju u parlamentima država članica. Saglasio se da su odnosi dvije države na visokom nivou kao i da je izvjesno da će se nastaviti sa obostranom posvećenošću afirmaciji takvih odnosa. opširnije
21.05.2016.

Predsjednik Vujanović sastao se sa Predsjednikom Kosova
Predsjendik Crne Gore Filip Vujanović sastao se u Miločeru sa Predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem.

Predsjednik je konstatova stalno unapređenje odnosa Crne Gore i Kosova uz mogućnost daljeg razvoja ekonomske sradnje. Iskazao je poštovanje za unapređenje položaja cnogorske manjine na Kosovu. Predsjednik je saopštio posebno uvažavanje odluke predsjednika Kosova da posjeti našu državu povodom obilježavanja obnove desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore.

Predsjednik Kosova Hašim Tači je čestitao desetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore. Takođe je iskazao poštovanje za naše integracione uspjehe ističući da je Crna Gora dobar primjer regiona koji ohrabruje integracione aspiracije država regiona. opširnije
20.05.2016.

Predsjednik Vujanović primio ministra vanjskih i evropskih poslova Slovačke republike
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je danas ministra vanjskih i evropskih poslova Slovačke republike, Miroslava Lajčaka.

Na sastanku je zajednički konstatovano da dvije prijateljske i bliske države u svim oblastima ostvaruju visok nivo saradnje. Slovačka republika u kontinuitetu snažno podržava evropske i evroatlanske integracije Crne Gore. Ta podrška je značajno doprinijela kvalitetnoj dinamici evropskih integracija i pozivu i potpisanom protokolu za pristup Crne Gore NATO-u.

Od 2003. godine Slovačka je realizovala trinaest razvojnih projekata u Crnoj Gori slijedeći interese koje je naša država kandidovala u tim projektima. Zaključeni su brojni međudržavni sporazumi koji obezbjeđuju kvalitetnu saradnju u svim oblastima.

Konstatujući da je za ovako kvalitetan nivo međudržavnih odnosa veoma zaslužan ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke republike, Miroslav Lajčak koji je u toku 2006. godine bio izaslanik EU za sprovođenje referenduma za nezavisnost Crne Gore, Predsjednik Vujanović uručio je ministru Lajčaku orden Crnogorske velike zvijezde.

Zahvaljujući se na ordenu ministar Lajčak je čestitao desetogodišnji jubilej obnove nezavisnosti Crne Gore i istakao da Crna Gora može da bude ponosna na dostignuća u protekloj deceniji nezavisnoti, pri tome je naglasio uspjeh u evropskim i evroatlanskim integracijama i ukupan razvoj Crne Gore. opširnije
20.05.2016.

Predsjednik Crne Gore donio naredbu
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović donio je naredbu da se povodom 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore, izvrši počasna artiljerijska paljba u glavnom gradu Crne Gore - Podgorici, sa deset plotuna iz šest artiljerijskih oruđa.

Počasna artiljerijska paljba će se izvršiti 21. maja 2016. godine u 19.45 časova, sa platoa brda “Gorica”. opširnije
Prethodni
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Cetinje 20. maj 2013. godine

Himna Crne Gore

Himna Crne Gore

 

Da li podržavate stav Predsjednika da su ekonomska i socijalna pitanja prioritet Crne Gore
da
ne



Copyright 2003 © Predsjednik Crne Gore
Powered by Internet Crna Gora