Odgovor na tekst u „Vijestima“ od 26.4.2021. godine pod naslovom „Nesporni su samo milionski propusti“

27/04/2021

Odgovor Vijesti na argumentovano reagovanje potvrđuje činjenicu da ovom dnevnom listu odavno objektivno informisanje javnosti nije cilj, već kreiranje stvarnosti u skladu sa željama svojih mentora kroz paušalno tumačenje i proizvoljno zaključivanje. Tvrdnja da „Predsjednik države pokušava da nas ubijedi da nikako ne vjerujemo svojim očima“ je i netačna i neduhovita. Uporno p(r)ozivamo novinara Vijesti da provjeri sve agrumente i činjenice umjesto paušalnih i neutemeljenih ocjena, golih predrasuda koje ne mare za argumente, a sve u skladu sa ranije objavljenom doktrinom njihovih urednika:“ Naše interpretacije postaju nove činjenice.“ 

Osvrćući se na izjavu Predsjednika Crne Gore da su sva ugovorna dokumenta u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, autor teksta cinično navodi kao kontra argument, da je Ugovorom o zajmu predviđena primjena prava NR Kine, što implicira da taj ugovor nije u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore. Da je novinar provjerio činjenice, na šta ga uporno pozivamo, morao bi da napiše istinu umjesto poluistine, a ona glasi: što se tiče sporova u vezi sa Ugovorom o projektovanju i izgradnji, ugovorena je nadležnost Međunarodnog arbitražnog suda Trgovinske komore u Cirihu, a primjenjuje se materijalno pravo države Crne Gore. Drugi ugovor o preferencijalnom zajmu predviđa nadležnost Međunarodne ekonomske i trgovinske arbitražne komisije (CIETAC) u Pekingu. Potenciramo još jednom, međunarodne.Takođe, za neuke, a pretenciozne: ova arbitraža spada u najpoznatije institucionalne arbitraže u svijetu, da postoji već 50 godina, ima na listi 500 arbitara različitih specijalnosti od kojih su 1/3 stranci. Ovoj arbitraži se povjerava svake godine sve veći broj predmeta, preko 1000 sporova što dovoljno govori o stečenom ugledu i povjerenju. Ukoliko novinar Vijesti sumnja u objektivnost ove arbitraže, trebalo bi o tome da obavijesti neke od najpoznatijih svjetskih kompanija, poput Microsofta, koji se u sporovima  koje ima na teritoriji Kine u izboru arbitra opredijelio upravo za CIETAC. O pouzdanosti ove arbitraže možda najbolje govori podatak da je u značajnom broju sporova jedna od strana u postupku bila iz 12 država članica EU, potom iz SAD, Japana, Kanade i dr..

Što se tiče ugovorenog primjenjivog prava, u Ugovoru o preferencijalnom zajmu koji je zaključila Vlada Crne Gore sa Exim bankom, primijenjen je princip koji važi za sve međunarodne finansijske institucije i banke, da se u slučaju sporova ugovara arbitraža i primjenjuje pravo države u kojoj je sjedište te finansijske institucije, jer je to mjesto sa kojim je predmet eventualnog spora najuže povezan.

Predsjednik Crne Gore kao ličnost koja poštuje sudske odluke i nadležnost institucija i organa u Crnoj Gori, ocjenu da su procedure u vezi postupka za izbor najpovoljnijeg ponuđača, kao i zaključeni ugovori i napokon usvojeni Zakon o autoputu, u potpunom skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, zasnovao je na: mišljenju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i Odluci Ustavnog suda Crne Gore. Ovo su javno dostupne činjenice. 

U pokušaju da se pronađe bar nešto što bi moglo izazvati sumnju kod dijela građana, u pomenutom tekstu se navodi da javnost nije bila upoznata sa sadržinom drugih ponuda, pored prvorangirane, te da nije imala prilike da ih upoređuje. Opet providna populistička šarada, koja de facto zagovara da umjesto nadležnih  institucija, kompetentnih  komisija, i organa kojima su to zakonom definisane obaveze, ovakvi projekti treba da se rješavaju vaninstitucionalno u medijima ili NVO. Bilo bi zanimljivo da kao pokriće ovako „inovantivnoj ideji“ autor navede samo jedan primjer iz civilizovanih država gdje je javnost imala uvid u sve elemente ponuda koje su ponuđači dostavljali naručiocima poslova i ona vršila upoređivanja istih i njihovo vrednovanje. Podsjećamo da je Ministarstvo saobraćaja pregovaralo sa brojnim značajnim partnerima u realizaciji ovog projekta među kojima su Evropska investiciona banka, američko-turiski konzorcijum Bectel-Enka, njemačka kompanija HERRENKNECHT AG itd. Ukoliko Vijesti smatraju da bi ove značajne institucije i kompanije učestvovale u bilo kakvim tajnim poslovima, te primjedbe bi trebalo da upute direktno njima. 

Najbliže istini u cijelom tekstu jeste ocjena da je Vladi Crne Gore bilo važno koliko će "kolača" (čitaj: radova) na izgradnji prioritetne dionice dobiti domaći podizvođači i domaća radna snaga. A napisano je kao optužujuća insinuacija koja bi trebalo da nagovijesti misteriju o privilegovanim domaćim partnerima. Opet pucanj u prazno. Vlada  koja brine o ekonomiji svoje države, multiefektima koje angažovanje domaćih privrednih subjekata ima na rast BDP, svakako da teži stvaranju uslova za njihovu što veću zaposlenost i na ovom projektu. Odluku o izboru svakog od njih, shodno Ugovoru donosi CRBC. Uostalom to je poznata praksa u evropskim državama, posebno u onima smanjene ekonomske aktivnosti.

Samo malo truda je bilo potrebno autoru, da pročita Ugovor o projektovanju i izgradnji prioritetne dionice, pa tada vjerujemo ne bi pisao da je početak izgradnje kasnio zbog loše pripreme od strane investitora. Naziv jednog od potpisanih  ugovora je Ugovor i o projektovanju i izgradnji i valjda nije sporno da realizacija bilo kojeg infrastrukturnog projekta, shodno Zakonu, nije mogla početi bez izrade projektne dokumentacije, elaborata o zaštiti životne sredine, pribavljanja dozvola, licenci i dr. A za to je potrebno vrijeme i to shodno Ugovoru zavisi isključivo od izvođača radova, a ne investitora.

Respektujući znanje koje imaju Vijesti u vezi sa kreditima, nije bilo za očekivati tako neuke prigovore da  kredit za autoput nije osiguran od valutnog rizika. Prateći kretanje odnosa kursa dolara i eura, ni tadašnja, a ni sadašnja Vlada još uvijek nije donijela odluku o hedgingu, koja se uvijek donosi na osnovu pažljive i jasne procjene njenih efekata, imajući u vidu značajnu cijenu po kojoj se plaća takva operacija. Kako je nemoguće priznatim standardnim metodama izračunati cijenu valutnog rizika za ugovorni period od 20 godina, pretpostavljamo da je autor uspio da do milionskih iznosa koje pominje, dođe uz pomoć neke od natprirodnih sila. Živimo takvo vrijeme u Crnoj Gori.

Omiljenoj trač temi o navodno  zaboravljenoj petlji, električnoj energiji, pristupnim putevima i dr. nije odolio ni ovaj autor teksta. Radi javnosti još jednom ponavljamo. Na osnovu ugovorne dokumentacije, nalaza i izvještaja: resornog ministarstva, tehničkih timova i komisija koje je Vlada formirala, ništa od navedenog nije zaboravljeno. Dodatni radovi koji su ugovoreni, prema našim saznanjima, samo su izmjene, dopune, proširenja ili korekcije onih tehničkih rješenja koja su bila sadržana u dostavljenoj dokumentaciji izvođaču prije početka projektovanja i izgradnje, radi dobijanja kvaliteta više, a na što je investitor po Ugovoru imao pravo.

O „tajnosti“ ugovorne dokumentacije koja se spočitava u tekstu najbolje govori podatak da je Vlada Crne Gore predložila Skupštini, a ona usvojila, Zakon o autoputu u cilju jasnih i zakonom definisanih obaveza u vezi sa realizacijom najvećeg i najznačajnijeg projekta u istoriji Crne Gore. Ponavljamo, iako joj to nije bila obaveza, a polazeći od značaja i vrijednosti projekta, Vlada Crne Gore je uz prijedlog Zakona o autoputu, dostavila Skupštini Crne Gore i Opšte FIDIC-ove uslove Ugovora o projektovanju i izgradnji, posebne uslove sadržane u Ugovoru o projektovanju i izgradnji i Ugovor o preferencijalnom zajmu sa Exim bankom. Radi potpune transparentnosti, Vlada Crne Gore je ove Ugovore objavila u Službenom listu Crne Gore broj 54/14.

Jedan dio tehničke dokumentacije je shodno ugovoru intelektualna svojina u vlasništvu investitora, te dobronamjernima nije potrebno objašnjavati da ona ne može biti javno dostupna bar ne do završetka radova.

Zanimljiva je želja pojedinih medija da punih sedam godina dezinformišu javnost o ovom projektu na bazi paušalnih i neutemeljenih tekstova. Vjerujemo da će ih argumentovano demantovanje takvih navoda motivisati da istražuju svježije primjere „tajnih i organizovanih“ aktivnosti aktuelne Vlade čiji je bilans gotovo ravan cijeni autoputa. 

Do tada umjesto miliona koje pominjete, nesporan je samo po ko zna koji promašaj.